kostrena-anchor
Književnost i publicistika

Vjekoslav Bakašun: Patnje i smrt su našli tamo gdje su življenje tražili…

Današnjim stanovnicima, a posebice onim mlađima, početkom 21. stoljeća teško je i zamisliti kako su živjeli pomorci na jedrenjacima u 19. i u ranijim stoljećima, kako na brodu, tako i u lukama, ali i u svojim domovima nakon što je završio njihov pomorački vijek. Neshvatljiv je negdašnji pomorački život i pomorcima koji danas udobnije plove na svojim brzim brodovima.

kostrena-anchor
Književnost i publicistika

Pripovijetka Kostrenka Milutina Cihlara Nehajeva

Milutin Cihlar Nehajev rodio se u Senju 1880., majka mu je bila Ludmila (Milica) Polić iz Kraljevice, jedina kći trgovca i brodovlasnika Martina Polića koji je imao još devet sinova (Stjepana, Nikolu, Martina, Luju, Vinka, Mojzea, Bogoljuba, Roka i Franju). Otac, Sebald Cihlar, Čeh koji je u Hrvatsku došao na nagovor Augusta Šenoe, tadašnjeg praškog studenta, u Kraljevici je radio kao učitelj i tajnik Narodne čitaonice, da bi se 1878., iz političkih razloga, preselio u Senj.

kostrena-anchor
Književnost i publicistika

Vatroslav Cihlar: Kostrena, kraj, život i ljudi u njezinoj prošlosti

Na brijegu, što se sur i kamenit strmo ruši prema bakarskoj uvali, smjestile su se obje Kostrene sa svojim rasutim naseljima na ozeljenjenoj nizbrdici na njegovoj južnoj strani; tu se kostrenjsko brdo, za razliku od njegove bakarske strane, koja je izložena sjeveru i buri, blago spušta prema Riječkom zaljevu. Sve je tu prekrito zelenim travnjacima i gajevima između koji izviruju bijele kućice kostrenjskih zaselaka. Svi su ovi zaseoci, osim Urinja uz more, uzdignuti na brdu. Kostrenjski kraj spušta se uglavnom u blagim silazima prema obali, ali se tu ljudi već u davnim vremenima ne naseliše pokraj mora, kako bi to bilo prirodno, već izabraše svoj dom i život na visini, odakle se otvara širok pogled na čitav Kvarnerski zaljev.