Održana prezentacija muzeja bez zidova

Jučer je crkvi Sv. Barbare održana doista nesvakidašnja prezentacija kostrenskog muzeja bez zidova pod nazivom „Kad dojdeš -da najdeš“, koja je izazvala veliku pažnju mještana i pobudila brojne emocije i sjećanja.

U prezentaciji koju je vodila dr.sc. Silvana Vranić, sudjelovali su brojni govornici. Uvod u prezentaciju svojim govorom dala je općinska načelnica Mirela Marunić, a iza nje i voditeljica Radne grupe muzeja u osnivanju Tatjana Smeraldo koja je i pokrenula inicijativu i okupila tim.

Direktor Komunalnog društva Kostrena Tomislav Matić, predstavio je projekt idejnog krajobraznog rješenja zavoja Žurkovo kao nove interpretacijske točke u Kostreni čiji je sastavni dio i mural, autora Ivana Penzeša -Nadalova, akademskog slikara i zadnjeg rođenog Žurkovana, koji je svoj doživljaj Kostrene već počeo prenositi na veliki betonski zid uz glavni cestovni prilaz prema njegovoj rodnoj vali – Žurkovu.

Da se  radi o projektu koji je već sad okupio zajednicu, uz samu prezentaciju u prostoru crkve, govori i zajednička inicijativa župnika Ivana Stošića i UDVDR Kostrena za postavljanje Križa na lokalitet Kule iznad naselja Rožmanići, kao još jedne interpretacijske točke uz Kapetanski put koja će biti spomen na sve poginule i nestale pomorce iz obje Kostrene, spomenik kostrenskom brodarstvu, svim poginulim Kostrenjanima u oba svjetska i Domovinskom ratu, ali i svim onim ljudima koji su za života dali veliki doprinos Kostreni.

Uvod u prezentaciju muzeološkog koncepta i idejnog rješenja budućeg Muzeja pomoraca, dala je Katarina Mažuran Jurešić, koordinatorica aktivnosti Radne grupe muzeja u osnivanju, istaknuvši ciljeve i povod ovakvom neuobičajenom načinu prezentacije. Uključivanjem različitih dionika u program organizatori prezentacije željeli su dočarati koncept muzeja kakav je u tim prostorima zamišljen i postići ono što se danas ovdje i dogodilo, a to je živi muzej kojem će se u finalnom obliku promijeniti samo zidovi, a Kostrenjani su ti koji su mu već danas dali sadržaj.

Ideju muzeološkog koncepta razradila je Milvana Arko Pijevac koja je pozvala mještane da se uključe jer će konačan izgled muzeja ovisiti upravo o doprinosu ideja i energije mještana. Prezentacijom se želio steći uvid u stav zajednice prema muzeju i olakšati proces prikupljanja građe koja podrazumijeva ulaske u domove mještana i njihovo sudjelovanje u video i audio dokumentiranju. Iza muzeološkog, predstavljeno je i atraktivno idejno rješenje muzeja koje potpisuje Svjetlana Despot koje bi trebalo kostrenski muzej svrstati među nezaobilazne turističke atrakcije Kvarnera.

Nakon prezentacije projekata u crkvi, u zgradi stare područne škole posjetitelji su mogli obići sobu emocija na čijem ulazu su svoje viđenje muzeja dali najmlađi Kostrenjani iz Dječjeg vrtića Zlatna ribica i učenici Osnovne škole Kostrena. Projekcija starih fotografija i zvučna kulisom stihova Branke Kržik Longin, bili su tek mali uvid u život pomoraca i njihovih obitelji stvarajući muzej prije muzeja i njegov prvi postav sastavljen od uspomena, emocija, prijedloga, crteža i stihova Kostrenjana svih uzrasta. Svoje komentare, ideje i promišljanja, posjetitelji su mogli zapisati  i ostaviti poruku na zidu.

Na trgu i čitaonici bila je postavljena izložba slika i keramike čiji su autori članovi udruga „Vali“ i „Veli pinel“, koje djeluju u prostoru budućeg muzeja kao i izložbu studenta kiparstva Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci pod nazivom „Zamke, kavezi i otrovni mamci“ pod mentorstvom doc.art Darije Žmak Kunić. Time je kostrenski muzej na samom početku dao naslutiti da će njegova vrata osim temama vezanim uz pomorstvo, biti otvorena i suvremenom stvaralaštvu mladih umjetnika. Mladi studenti ujedno su i najzaslužniji za nevjerojatnu transformaciju čitavom prostora.Prezentacija je završila domjenkom i druženjem u zgradi čitaonice i trgu ispred nje, a odličnu atmosferu dodatno je začinila recitacija Branke Kržik Longin i nastup Lade Bartoničeka kao i degustacija Kostrenske torte.

Uz nositelje projekata Općinu Kostrena, KD Kostrena i Župni ured Kostrena, u organizaciju prezentacije budućeg muzeja, bile su uključene brojne institucije i udruge; Osnovna škola Kostrena, Dječji vrtić Zlatna Ribica, Narodna knjižnica Kostrena, Veli pinel, Udruga Vali, Katedra Čakavskog sabora Kostrene, Udruga pomorskih kapetana Kostrene, Bratovština sv. Nikole – Kostrene sv. Barbare, Udruga pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana, Penko-udruga umirovljenika te studenti Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.