Danas je u Prirodoslovnom muzeju Rijeka održana završna konferencija projekta Claustra+ „Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum“ koji se provodio u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska za razdoblje 2014. – 2020.
Rezultate projekta predstavili su primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, pročelnica županijskog odjela za kulturu Sonja Šišić, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Nikolina Radić Štivić , ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Željka Modrić Surina i predstavnica TZ Kvarnera Valnea Ivašić.
Claustra Alpium Iuliarum predstavlja najveći građevinski i vojno-obrambeni sustav kasnorimskih zidina, utvrda, cesta i postaja uz ceste te opskrbnih postaja u zaleđu koji se proteže od Rijeke (Principij) preko Klane i Prezida u Hrvatskoj kroz Sloveniju i Austriju do Italije, a izgrađen je u 4. stoljeću zbog obrane Rimskog carstva od upada barbara. „Claustra +“ primjer je kako zaboravljena arheološka baština može stručnjake iz područja arheologije, prirode i turizma ujediniti u zajedničkom cilju – prezentaciji kulturne baštine i prirode koja ju okružuje kroz aktivni turizam. Tako projekt uključuje ne samo arheološka i prirodoslovna istraživanja već je većina aktivnosti koncentrirana na stvaranje i obogaćivanje turističke ponude, a sve kroz održiv način, uključivanjem čim većeg broja lokalnog stanovništva, poduzetnika i ugostitelja.
Projekt je započeo 1. kolovoza 2017. i završava 31. siječnja 2020. godine. Ukupna vrijednost Projekta iznosi 1.779.988,15 eura, od čega je 1.512.989,90 eura bespovratno.
Vodeći partner na projektu je Javni zavod Republike Slovenije za očuvanje kulturne baštine, dok su ostali partneri Primorsko-goranska županija, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Zavod Ivana Cankara za kulturu, sport i turizam Vrhnika, Prirodoslovni muzej Rijeka, Općina Kostrena, Narodni muzej Slovenije, Turistička zajednica Kvarnera, Hrvatski restauratorski zavod i Zavod Republike Slovenije za očuvanje prirode i ostali partneri.
Na području Hrvatske, nekoliko je lokaliteta Claustre: Principij u Rijeci, Solin iznad Kostrene, Jelenje, Studena, Pasjak i Prezid-Babno Polje. U Sloveniji su to Benete – Taboršč – Novi pot, Selo pri Robu, Gradišće pri Robu, Rakitna, Pokojišće, Ajdovski zid, Brst pri Martinj Hribu, Lanišće, Hrušica, Ajdovščina i Zarakovec.
U okviru projekta u obje države organizirana su mnogobrojna popularno-znanstvena predavanja, projekcije filma „Claustra“, manifestacije „Rimski dan“, s ciljem senzibilizacije javnosti za kulturnu baštinu. Organizirani su brojni arheološki i restauratorski kampovi, čišćenja arheoloških ostataka Claustre u kojima je sudjelovalo mnoštvo građana te su uređene i obilježene nove i postojeće pješačke staze. Na četiri lokacije (dvije u Sloveniji i dvije u Hrvatskoj – na Principiju i u kaštelu Grobnik), postavljeni su arheostereoskopi, prva takva pomagala za interpretaciju na području obje države, a jedan od njih posjetitelji su danas mogli vidjeti na riječkom Principiju. U okviru projekta izrađene su i 3D rekonstrukcije Claustre, dok je na raznim lokacijama postavljena putujuća izložba „Tajna ostavštine starih Rimljana“.
Arheološki lokaliteti Solin i Jelenje
Na brdu Solin iznad Kostrene arheološka istraživanja traju već više od deset godina tijekom kojih je otkopano 130 metara obrambenog zida iz kasne antike koji svjedoči o bogatoj povijesti ovog brijega za kojeg su arheolozi ustvrdili da je bio naseljen već u mlađem kamenom dobu. U okviru projekta „Claustra +“ zid je djelomično revitaliziran, a održane su i akcije čišćenja o korova te arheološki kamp. Zid je širine dva metara, a procjenjuje se da je bio je visok šest do sedam metara. Općina Kostrena od 2007. godine izdvaja značajna sredstva za valorizaciju i očuvanje lokaliteta.
Zid na Jelenju proteže se od Rječine kod sela Lukeži preko središnjeg dijela sela Jelenje. Nakon toga prolazi kroz ledinu Burinje iznad Jelenja i nastavlja prema sjeveroistoku preko brda na Grobničkom polju do Kube, gdje nestaje. Približno 3600 metara dugi zid ima potkovasti oblik i arheološki dokazanih pet kula. Sve istražene kule četverokutnog su oblika i okrenute prema unutarnjoj strani. Kule se nalaze na strateškim točkama te su međusobno vidljive. Zanimljiva je, također, tzv. ugaona kula koja je sagrađena na mjestu promjene smjera zida.
U okviru projekta Claustra + u Prirodoslovnom muzeju Rijeka postavljena je izložba »Biljni svijet s obje stane zida“
Već u rimsko vrijeme pojedine su biljne vrste bile ugrožene ili su potpuno izumrle zbog prekomjernog iskopavanja ili branja. Danas većinu biljaka na području obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum ne ugrožava pretjerano skupljanje, već promjene do kojih dolazi zbog napuštanja tradicionalnog i održivog načina upravljanja prostorom. Na izložbi „Biljni svijet s obje strane zida“ posjetitelji će upoznati biljke kojima su Rimljani i Iliri pripisivali natprirodna svojstva, iako su ih prvenstveno upotrebljavali za prehranu, odijevanje, ukrašavanje, liječenje ili trovanje. Izložba pomaže i u lakšem prepoznavanju biljaka u prirodi.
