SV. LUCIJA 38, 51221 KOSTRENA | TEL: 051/209-000 | Kontakti

Pomorstvo

“Dalje pozdravio nas znameniti kostrenski poluotok, a na njemu uz poviše omanjih zaselaka die župne crkvice Kostrena Sv. Lucija i Kostrena Sv. Barbara. Na kostrenskom poluotoku uspjevalo je glasovito kostrensko vino, al danas čini se, kan da je filoksera opustošila kostrenske vinograde, tek negdje vidjeva se pokoj loza, što se zeleni medj sivim maslinama i šarolikim smokvama.

Ljudi u svetoj Luciji Kostreni su gotovo svi mornari, koji ploveć morem a i stranim svietom, zaslužuju si gorki svakdašnji krušac.”

“Žene i ženska djeca idu većinom na zaradu u fabrike na Rieku, gdje kako mi kazaše dobro zaslužuju. ”

“Čuo sam, kako je ona ženskadija i vrlo nabožna, dok nedjeljom i praznikom dubkom napune svoju župnu crkvu, pale duplire i vruće mole, da im Bog očuva na moru sina, braću ili muža. One, što kleče u crnini, zapalivši voštanice, mole i tuguju za pokojnicima, dok si u crkvi otiru čitave potoke suza.

Zaista tužna sirotinja!”

“Bogata Slavonija pripušta u svoje krilo svakoga stranca, a naš Hrvat Primorac, mora da obija strani sviet, jer su mu doma skoro postale takove prilike, da je svki tudjinac prvo njega. Bog da prosti onima koji to skriviše.”
Kopnom i morem na Plitvička jezera- Ivan Nep. Jemeršić

U kratko je ovim odlomkom opisana Kostrena i život u njoj. Pomorstvo je sudbina Kostrene. Za ovakvu sudbinu doprinio je i carski ukaz Karla VI. Kad je 1717. proglašena sloboda plovidbe i trgovine morem.

Svoje zlatno doba Kostrena je doživjela u doba jedrenjaka kada je veliki dio pomoraca iz kostrene bio je i časnički kadar na tim brodovima što je sigurno dokaz o kvaliteti kostrenjana pomoraca.

Uz jadranske obale plovili su opći i posebni tipovi jedrenjaka. Razlikovali su se veličinom, brojem i vrstama jarbola, brojem i oblikom jedara, neki i oblikom trupa. Bilo je tu brodova male obalne plovidbe, velike obalne plovidbe i brodova duge plovidbe za sva mora.

Trabakul je plovio jadranskim morem ali je katkad bio određen i za veliku obalnu plovidbu.

Pelig je nešto veći od trabakula a namjena mu je bila kao i trabakula.
Loger je bio teretni jedrenjak za sve vrste plovidbe
Brik-škuner jedrenjak teretnjak za lokalnu plovidbu.
Bark je jedrenjak za sva mora.

Kliper je bio najsavršeniji jedrenjak u povijesti pomorstva. Najveća nosivost i preko 2000 tona uz brzinu davala mu je prednost čak i pred prvim parobrodima.

Nakon jedara vodena para je postala pokretač broda, ali duša broda ostao je čovjek- do danas.

U doba jedrenjaka kapetan broda često je bio i njegovim vlasnikom. U početku je kapetan svoje zvanje i vještine najčešće stjecao u surovoj praksi, ploveći najprije kao običan član posade. Kasnije, nakon što bi položio kapetanski ispit, stjecao je diplomu koja mu je davala vlast nad brodom, teretom i posadom kao i tešku odgovornost.

Po običaju nosio je bradu i brkove a po toj bradi simbolu kapetanske časti, bio je i do danas ostao BARBA.


Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo
Pomorstvo